Porazna požarna statistika za 2019. godinu

Datum objave: 12.8.2019., 9:48
Prema izvješću koje je za Hinu sastavilo Vatrogasno operativno središte (VOS) Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ), u Hrvatskoj je do kraja srpnja ove godine opožareno 31.415 hektara površine u 5314 požara raslinja.
Najviše požara zabilježeno je u priobalnom području, njih 2987, dok ih je malo manje, 2327, bilo na kontinentu. Iz HVZ-a objašnjavaju da požari na kontinentu ne poprimaju razmjere velikih požara kao na priobalju zbog raslinja i terena.

U cijeloj 2018. godini požara je bilo upola manje nego do kolovoza ove godine, točnije 2567 intervencija. Prema izvješćima iz prethodnih godina, najviše požara bilo je 2012. godine i to 7869 s 80.264 hektara opožarene površine. Voditelj VOS-a Robert Rožić rekao je da je 2017. bila najzahtjevnija ne samo zbog opožarenih površina, već i zbog požara koji su direktno ugrožavali naselja s čak 102.593 hektara spaljene površine u 6988 požara.

Najmanje požara bilo je 2014. godine – 1686, a te godine također je bilo i najmanje štete za biljni svijet.

Vatrogasna zajednica ističe da samo mali dio požara otvorenog prostora dođe u fokus medija jer većinu požara ugase u periodu od jednog ili dva sata. Tako od dojave pa do potpunog gašenja požara raslinja, prosječno trajanje intervencija u 2019. iznosi jedan sat i 53 minute,a u 2018. tri minute više, a za 2017. prosjek iznosi tri sata i 51 minutu.  Gašenje većih požara traje i nekoliko dana, a potpuna sanacija ponekad gotovo i mjesec, kao što je to bilo u slučaju velikih požara na Pelješcu 2015. godine.

U posljednjih nekoliko godina HVZ koristi i sustave videonadzora pomoću kojih dežurni vatrogasci uoče požar te šalju snage na lokaciju.

Prema statistici, u više od 80 posto slučajeva uzročnik požara je čovjek iako u dojavi uglavnom nema indikacija o počinitelju požara. Vatrogasci nemaju potrebnu opremu za vještačenje uzroka požara, već to obavljaju za to zadužene institucije unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Suradnja između policije i vatrogasaca je ključna, pa tako vatrogasci znaju ostati na terenu za vrijeme očevida i pružiti potrebnu pomoć.

Njihova jedina zadaća nije samo gašenje požara, već i intervencije koje mogu biti puno zahtjevnije. 

Tako vatrogasci spašavaju osobe nastradale u prometnim nesrećama, spašavaju osobe iz ruševina, poplava, s visine i iz dubine, a također interveniraju i pri nesrećama s opasnim tvarima. Osim ljudi, spašavaju i životinje – krave, ovce i kućne ljubimce iz poplava.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj IX. 2019.