5.3.2019.

Onečišćenje plastikom nije samo ružno, ono je i opasno!

Onečišćenje plastičnim otpadom kriza je globalnih razmjera koja će se ubrzano pogoršavati ukoliko svi akteri, unutar cijelog vrijednosnog lanca plastike, ne preuzmu odgovornost za stvarne troškove koje plastika predstavlja za prirodu i ljude, upozorava novoobjavljeni WWF-ov izvještaj. Studija “Odgovornost kao rješenje plastičnom onečišćenju” (Solving Plastic Pollution Through Accountability) smatra da je trenutačno prevelika odgovornost usmjerena na potrošače i gospodarenje otpadom te će napori biti nedovoljni izostave li se mjere u svakoj fazi vrijednosnog lanca, od dizajniranja do krajnjeg zbrinjavanja otpada.

Izvještaj objavljen uoči zasjedanja Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš, koji će se održati idućeg tjedna u Nairobiju, upozorava da će do 2030. godine dodatnih 104 milijuna tona plastičnog otpada zagaditi naše ekosustave ukoliko ne poduzmemo drastične mjere i sustavne zaokrete.

Sustav koji smo stvorili ne funkcionira te ima razarajući učinak na životinjski svijet. Više od 270 zabilježenih vrsta ugroženo je zbog zaplitanja u otpad, dok je kod više od 240 vrsta zabilježeno gutanje plastike. Životinje i ljudi svake godine unose u tijelo sve više i više plastike kroz hranu i vodu. Učinci na zdravlje još uvijek su nepoznati, što predstavlja veliku zabrinutost.

"Naš postojeći način proizvodnje, korištenja te zbrinjavanja plastike problematičan je i neodrživ. To je sustav kojemu nedostaje odgovornosti, a trenutno jedino što jamči je da će još veće količine plastike prodirati u okoliš", rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a International.

Plastika ima utjecaj i na klimatske promjene. Izvještaj pokazuje da će prema scenariju uobičajenog poslovanja ukupne emisije CO2 u cjelokupnom životnom ciklusu plastike do 2030. godine porasti za 50%, dok će se zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada i raširene prakse njegova spaljivanja čak utrostručiti.

Izvještaj poziva i na mjere za jačanje postojećih inicijativa, kao što su zabrana plastike za jednokratnu uporabu, nadogradnja nacionalnih planova gospodarenja otpadom i postizanje stope prikupljanja od 100%.
 
Na zasjedanju Skupštine Ujedinjenih naroda za okoliš koja će se održati od 11. do 15. ožujka, svjetski će se čelnici suočiti s plastičnim otpadom kao glavnim okolišnim problemom. WWF poziva vlade da započnu pregovore o pravno obvezujućem međunarodnom sporazumu koji se tiče zagađenja mora plastičnim otpadom.

"Javno ogorčenje i briga za plastičnu krizu rastu, kao i zahtjevi da vlade i poslovni subjekti pokažu vodstvo i poduzmu odlučne akcije", upozorava Lambertini.

Ovim sporazumom utvrdili bi se nacionalni ciljevi i transparentni mehanizmi izvještavanja koji se odnose na tvrtke. Osim toga, sporazum bi trebao osigurati financijsku i tehničku potporu za zemlje s niskim prihodima.

“Nalazimo se usred prave plastične krize. Zagađenje plastikom nije samo ružno – ono je opasno za morski život i tek počinjemo shvaćati kakav to utjecaj ima na ljude. Izlazak iz krize je moguć no svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Ako želimo očuvati naše more i njegove ekosustave, moramo brzo reagirati”, naglasio je Mosor Prvan, stručnjak za zaštitu mora iz WWF-a Adria.

Sredinom veljače ove godine WWF je pokrenuo globalnu peticiju kojom se poziva svjetske vlade da uvedu globalni pravno obvezujući sporazum o sprječavanju daljnjeg zagađenja mora plastikom. Peticiju je do sada potpisalo preko 250.000 ljudi. Potpiši i ti!