Okrugli stol je pred 60-ak zainteresiranih sudionika održan 27. veljače u kongresnom centru Forum, a detaljno su se prošle izmjene koje bi članovi Ceha voljeli da se ugrade u novi Zakon o privatnoj zaštiti (ZoPZ), a koje se odnose na tehničku zaštitu, bankarsko-novčarsku zaštitu, turističke tvrtke i organizacije te tjelesnu zaštitu.
E savjetovanje o izmjenama Zakona otvoreno je do 16. ožujka 2019. kada će MUP razmotriti pristigle prijedloge izmjena Zakona o privatnoj zaštiti. Na početku Okruglog stola,
Ivan Funčić, dopredsjednik Ceha za tjelesnu zaštitu naglasio je da bi u smislu institucionalnog funkcioniranja struke i regulatora bilo vrlo bitno osnivanje strukovne komore, za što je Ceh već izvršio sve pripremne radnje.
Renata Dončević, dopredsjednica Ceha za tehničku zaštitu napomenula je da je Ceh već radio intenzivno na prijedlozima izmjena novog Zakona te da su u trenutnu verziju uvršteni neki od prijedloga koje su dali, no ne sve.
Najviše se diskutiralo o problematici rada na crno, odnosno o onima koji rade u 'fušu' i otimaju poslove tvrtkama koje posluju po zakonu, pa je rečeno da bi trebalo uvesti određene markice za izvođače radova i investitore po kojima bi Inspekcija imala cjeloviti i uvid u to tko radi na kojem projektu. Također se govorilo i o stručnoj spremni i potrebnom iskustvu za obavljanje poslova zaštitara-tehničara. Detaljno se prošlo kroz sve sporne stavke zakona o čemu su svi okupljeni imali prilike jasno reći svoj stav te predložiti izmjene.
Neovisno o samom Zakonu, spomenut je i problem što osiguratelji, primjerice, ne smanjuju riziko police bez obzira koliko tvrtke ulažu u tehničku zaštitu.
Među HCZ-u spornim stavkama Zakona je što pravne osobe i obrtnici obavljaju djelatnost privatne zaštite na temelju pisanog ugovora sklopljenog s fizičkim i pravnim osobama kojima pružaju zaštitu. Smatraju da to treba promijeniti te da se u Zakon treba ugraditi da se poslovi tehničke zaštite mogu ugovarati putem narudžbenice kada postoji glavni ugovor, odnosno kada se radi o poslovima vrlo male vrijednosti. Uz narudžbenicu je potreban troškovnik/ponuda ovjeren od strane investitora.
I u članku 8. - pravna osoba i obrtnik dužni su nadoknaditi svaku štetu koju njihovi zaposlenici počine pri obavljanju poslova privatne zaštite ugovornoj stranci ili trećim osobama, ako je do štete došlo zbog postupanja koje je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, članicama Ceha nejasno je što znači "svaku štetu", misli li se samo na direktnu materijalnu štetu jer šteta može biti direktna materijalna i nedirektna (ugled, nemogućnost poslovanja…). Ovako definirano otvara prostor za manipulaciju i beskrajna suđenja.
U članku 78. Ministarstvo daje suglasnost na prosudbe ugroženosti i projektnu dokumentaciju objekata I., II. i III. kategorije i javnih površina I. kategorije te sudjeluje u tehničkim prijemima ugrađenih elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite za iste kategorije objekata i prostora.
Ceh smatra da to treba ograničiti na objekte kategorije I i II jer objekata kategorije III je veliki broj, davanje suglasnosti i na tu kategoriju objekata bi značajno usporio proces projektiranja jer bi zahtijevao angažman velikog broja inspektora, a naročito sudjelovanje u tehničkim prijemima za sve objekte III kat.
U članku 79. koji se odnosi na servisiranje i održavanje elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte III. - VI. kategorije i javne površine II. i III. kategorije mora biti provedeno najmanje jednom godišnje po isteku jamstva, odnosno dana zadnjeg servisiranja.
Servisiranje i održavanje elemenata i konstrukcija, uređaja i sustava tehničke zaštite za objekte I. i II. kategorije i javne površine I. kategorije mora biti provedeno najmanje dva puta godišnje po isteku jamstva, odnosno dana zadnjeg servisiranja.
Trebalo bi to promijeniti tako da se briše "po isteku jamstva". Sustavi se trebaju održavati i tijekom jamstva, naročito zato što se traži sve duže jamstvo. Investitori trebaju predvidjeti u troškovnicima trošak održavanja u jamstvenom roku jer sustavi koji se ne održavaju sigurno će imati više kvarova.
Nakon dijela posvećenog tehničkoj zaštiti, sudionici okruglog stola raspravljali su o dijelovima nacrta novog ZoPZ-a koji se tiču bankarsko-novčarske zaštite, dok je dio programa bio posvećen turističkim tvrtkama i organizacijama. Prisutni predstavnici hotelskog sektora požalili su se na nedovoljni kvalitetu zaštitarskog kadra koji čuva hotele i turističke sadržaje. Nedovoljna kvaliteta se održava, prije svega, u nepoznavanju stranih jezika kod zaštitara, zbog čega oni ne mogu komunicirati s gostima hotela. Stoga su prisutni predstavnici hotelskog sektora izrazili želju da se kroz Ceh intenziviraju aktivnosti oko dizanja kvalitete zaštitarstva za tom dijelu.
Završni dio okruglog stola je po očekivanju izazvao veliku raspravu, jer se razgovaralo o tjelesnoj zaštiti i unutarnjoj čuvarskoj službi. Ceh se i u tom segmentu zalaže za unošenje više izmjena u nacrt prijedloga Zakona, a to se prije sve odnosi na razinu obrazovanja čuvara i zaštitara, na njihovu uporabu i dr. Više puta je tijekom okruglog stola istkanut najveći problem tjelesne zaštite, a to je kronični nedostatak zaštitara u sektoru. Nedostatak zaštitara jednako osjećaju i pružatelji i korisnici usluga.
Na kraju okruglog stola predsjednica HCZ-a
Lidija Stolica pozvala je prisutne i stručnu javnost da "svi zajedno koristimo aktivno e-savjetovanje i kao struka dajemo svoje mišljenje na novi Zakon o privatnoj zaštiti. Sve što dostavimo MUP-u na razmatranje morat će u Ministarstvu uzeti u obzir".
Budući da javno savjetovanje traje do sredine ožujka, ključno je što će se idućih 10-ak dana prikupiti od komentara, prijedloga i protuprijeloga na MUP-ov prijedlog Zakona.
