Održana Konferencija Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF)

Za potrebe vatrogastva županije Ostrava uloženo je u posljednjih 5 godina oko 100 milijuna eura. Češki vatrogasci su vodeći u integriranom pristupu djelovanja spasilačkih službi, tako da se prostorno i operativno objedinjuju aktivnosti različitih službi. U tu svrhu u Ostravi djeluje visoka škola za sigurnost i inženjerstvo, srednja vatrogasna škola i poligon za obuku vatrogasaca-vozača, koji su posjetili svi sudionici konferencije.

Svaka lokalna samouprava u Češkoj Republici ustrojava vatrogastvo na bazi procjene ugroženosti, broja stanovnika i broja vatrogasnih intervencija, na osnovu čega se dimenzioniraju vatrogasne postrojbe (dolazak na mjesto intervencije nakon dojave u roku 7, 10, 15 i 20 minuta).

Djelatnost vatrogastva provodi 77,5 tisuća operativnih vatrogasaca u području gašenja požara i spašavanja, pri čemu je isključeno pružanje hitne pomoći (emergency medica service-EMS).

Integrirani dojavni centar županije Ostrava koriste 4 različite službe (državna policija, lokalna policija, hitna pomoć i vatrogastvo) i zaposjednut je neprekidno s 31 operaterom (od čega osam mjesta čine operateri vatrogasnog operativnog centra). Centar može samostalno raditi 72 h s vlastitim generatorima. Cijeli državni vatrogasno-dojavni sustav umrežen je ukupno u tri centralna i 11 područnih vatrogasna operativna centra, tako da u slučaju otkazivanja županijskog centra njegovu funkciju preuzima regionalni centar. Sva navalna vatrogasna vozila opremljena su s pet kamera koje su spojene s vatrogasnim operativnim centrom. Na godišnjoj razini, vatrogasni županijski centar zaprima oko 350 tisuća poziva.

Konferencija CTIF-a pod nazivom „Vatrogastvo, spašavanje i novi izazovi“ imala je za centralnu temu prvi vatrogasni ISO-standard 17840 za pomoć vatrogascima na prometnim intervencijama.

ISO standard 17840 definira spasilačka uputstva s početnim informacijama (rescue sheets) i standardne operativne postupke (emergency response guides) s detaljnijim informacijama za intervencije na različitim vrstama vozila s naglaskom na vrsti pogonskog goriva. Uz redovitu aktualizaciju standarda pokreću se inicijative u okviru EURO-NCAP projekta za povećanje sigurnosti vatrogasaca na intervencijama u prometu na način da vatrogasci imaju dostupne informacije za sva vozila, npr. preko Qr koda na određenom mjestu na vozilu, kojim će vatrogasci moći saznati sve podatke o vozilu standardizirane sukladno ISO 17840 standardu.  Pokrenuta je i incijativa utvrđivanja univerzalnog ključa kojim se mogu odspojiti – isključiti neke funkcije na ugroženom vozilu.  Trenutno je dostupna aplikacija za sve proizvođače vozila na četiri europska jezika, a do 2022. godine će aplikacija sadržavati sve jezike EU.

Prikazane su francuske probe vatrogasaca na nizu gorućih vozila na alternativni pogon i probama gorenja ćelija baterija, te je sve dostupno na priručniku na webu. Francuska također organizira godišnje konferencije s nizom različitih radionica na temu prometne sigurnosti sa sudionicima iz 20 zemalja.

Neke visoko-naponske baterije vrlo je teško pogasiti jer se nakon prestanka gašenja ponovo vraća gorenje sa snažnim razvojem dima. Nakon 20-godišnjih pokusa voda se za sada pokazala kao najefikasnije sredstvo za gašenje.

Oko 6.000 profesionalnih i 26.000 dobrovoljnih vatrogasaca u Nizozemskoj, nadležno je za poslove prevencije i suzbijanja požara kroz 25 sigurnosnih regija smještenih u 950 vatrogasnih postaja.

Nizozemska ima jedinstven sustav korištenja dronova (remote controlled multirotor system RPAS). Dronovi se koriste za predviđanje širenja i zaustavljanje požara raslinja predviđanjem linije za zaustavljanje požara raslinja, mjerenjem opasnih tvari u zraku, slikanjem i snimanjem iz zraka (obična i termalna slika), te izviđanjem i pružanjem pomoći pri traganju i spašavanju. Ukupno se ustrojava 8 timova s jednom nacionalnom licencom koji mogu pokriti cijelo područje Nizozemske u jednom satu. Radijus pregledavanja tla je 30 km s visine od 150 m.  Pri izviđanju požara raslinja dron daje automatske koordinate žarišta požara. Za korištenje drona, propisani su uz nacionalnog zapovjednika dronske eskadrile dodatno nacionalni sigurnosni časnik, časnik za edukaciju i časnik za vezu. U razvoju su dronovi koje će se multidisciplinarno koristiti s policijom.

Na nedavnom velikom požaru na crkvi Notre Dame u Parizu operativno su korišteni dronovi za izviđanje i roboti za postavljanje cijevne pruge. Dronovi efikasno pokrivaju područja izviđanja između 10.000 m2 i 1 km2 (iznad auto-ljestve, ispod helikoptera). Njemačko Ministarstvo za znanost i istraživanje razvija projekt uspostave sustava dronova u Njemačkoj, povezujući potrebe korisnika i znanstvene zajednice.

Vatrogasna prevencija je niz mjera i postupaka usmjerenih na prevenciju i suzbijanje destruktivnih požara. Vatrogasna prevencija veže se uz procjenu ugroženosti od požara, t.j. treba težiti da su procjene ugroženosti što vjernije i odgovaraju činjeničnom stanju. Vatrogasna prevencija je usmjerena na upozoravanje stanovništva kako spriječiti požare i uputiti ga kako se ponašati ako ipak do požara dođe. To je proaktivna metoda smanjenja nesreća i njihovih posljedica. Oko dva posto sredstava vatrogasne organizacije troše na prevenciju.

Ugroženost od požara definirana je sa sljedeća četiri parametra:

1. U našim domovima su gorive tvari koje razvijaju 200 puta više dima i osam puta brže gore nego prije 50 godina.
2. Tehnološka dostignuća omogućuju čuvanje i aktivnu zaštitu.
3. Zakonska regulacija značajno utječe na sposobnost i efikasnost vatrogasne prevencije.
4. Starenje stanovništva značajan je faktor koji se pojavio u posljednjim desetljećima.

Požari vezani uz reciklažni otpad godišnje rastu za preko 25 posto, te analize diljem svijeta pokazuju da stradanje pri požarima sve više ugrožava starije stanovništvo, a najveća ugroženost predstavlja visoka toksičnost dima.

Glavni ciljevi vatrogasne prevencije prije požara su čuvanje života i smanjenje šteta. Prevencije za vrijeme i nakon požara su zaštitne operacije - vatrogasaca i tvrtki (gašenje i oporavak-sanacija) i edukacija stanovništva.

Glavni dionici u sustavu vatrogasne prevencije su privatni i javni sektor, te nevladine organizacije.

Tehno-ekonomska, ekološka i socijalna održivost vatrogasne prevencije utječu na njezinu ukupnu efikasnost.

Na sljedećoj sjednici Odbora za vatrogasnu prevenciju CTIF-a (20.-21.11. 2019. u Mađarskoj) raspravljat će se trenutni modeli vatrogasne prevencije, uloga vatrogasaca pri terorističkim napadima i međunarodni standardi zaštite od požara (posebno visokih i drvenih zgrada).

Odbor za istraživanje uzroka požara CTIF-a počeo je s radom u 2016. godini. Kako bi se što realističnije moglo utvrditi ponašanje različitih vrsta požara, u nekim zemljama istražuje se ponašanje požara u starim zgradama koje se namjerno zapale. U Češkoj Republici trajanje edukacije da bi se postalo vatrogasni istražitelj traje najmanje 13 godina, a trenutno djeluje 106 vatrogasnih istražitelja. U Mađarskoj ima ustrojeno godišnje natjecanje u istraživanju uzroka požara. U Nizozemskoj su bez zakonske osnove u zadnjih 10 godina ustrojili sustav istraživanja uzroka požara, kako bi vatrogasci iz postojećih požara što više saznali o ponašanju i širenju požara. Trenutno u Nizozemskoj tečaj za vatrogasne istražitelje traje 18 dana, a detaljan program će se donijeti za dvije godine. Najviše požara pri strukturnim požarima nastaje u kuhinji i dnevnoj sobi. Nizozemska je razvila prostor virtualne realnosti, te pri edukaciji utvrđivanja uzroka požara moguće je virtualno otklanjati dijelove namještaja prije i nakon požara.

Sljedeća konferencija CTIF-a održat će se u 2020. godini u Oslu (Norveška).