Idemo li ukorak s novim sigurnosnim izazovima?

Datum objave: 7.4.2019., 7:53
Pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova, a u organizaciji Visoke policijske škole i Policijske akademije MUP-a RH, održana je VI. međunarodna  znanstveno-stručna konferencija "6. Istraživački dani Visoke policijske škole u Zagrebu - Idemo li ukorak s novim sigurnosnim izazovima?"
Cilj konferencije je odgovoriti na pitanja o načinima suočavanja s brojnim suvremenim sigurnosnim izazovima s kriminalističkog, kaznenopravnog i kriminološkog gledišta, iz perspektive primijenjenih prirodnih, tehničkih i društvenih znanosti u policiji te organizacije i upravljanja policijom. Navedene znanstvene discipline pridonose razvoju policijskih znanosti i usavršavanju policijskih kompetencija.
 
Svjesni činjenice kako živimo u vremenu intenzivnih društvenih promjena, novih globalnih trendova i vrtoglavog razvoja suvremenih tehnologija, što svakako ima utjecaja na pojavu novih sigurnosnih rizika, Visoka policijska škola kao znanstvena i obrazovna ustanova nastavlja tradiciju organiziranja međunarodnih, znanstvenih i stručnih konferencija koje će pridonijeti promjeni u pristupu i načinima djelovanja policije i drugih institucija zaduženih za provedbu nadzora - riječi su dekana Visoke policijske škole dr. sc. Krunoslava Borovca kojima je otvorio konferenciju. Istaknuo je kako su promjene u pristupu policije već vidljive u činjenici da se već neko vrijeme nalazi u proaktivnom razdoblju dok je još ne tako davno njeno djelovanje bilo pretežno reaktivno.
 
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina ustvrdio je kako su današnji sigurnosni izazovi transnacionalni i širokog raspona, a karakterizira ih velika dinamika te je kao glavni alat njihovog rješavanja istaknuo međunarodnu suradnju. Hrvatska policija, koja se dosad potvrdila kao pouzdan partner u održavanju stabilnosti i sigurnosti u okviru međunarodne zajednice, kontinuirano radi na usavršavanju svojih kompetencija i razvoju policijskih znanosti što dokazuje i ova konferencija na kojoj pored pripadnika znanstvene zajednice sudjeluje značajan broj policijskih službenika, zaključio je glavni ravnatelj policije.
 
Izlaganja na plenarnom dijelu konferencije kojem su nazočili i državna tajnica Terezija Gras, pomoćnik ministra Damir Trut, načenica Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Andreja Ledić te načelnici policijskih uprava održali su redoviti profesor Fakulteta prava, kaznenopravnih znanosti i javne uprave, Sveučilišta u Lausanni dr.sc Marcelo Aebi na temu Švicarska: Kibernetički kriminal i tamna brojka kriminaliteta te ministar unutarnjih poslova dr. sc Davor Božinović na temu Sigurnosni izazovi i hrvatska policija.
 
Profesor Aebi naveo je kako je teško definirati što je to kibernetički  kriminal i što sve obuhvaća te ga je iz tog razloga teško i mjeriti odnosno statistički pratiti, a dodatno otežava i činjenica što kod ove vrste kriminala nema granica. Napomenuo je kako se prije desetak i više godina nisu ni provodila istraživanja ove vrste kriminala, a uz poprilično nizak broj prijavljenih slučajeva vidljivo je koliko je teško boriti se s ovom vrstom kaznenih djela jer da bi stvorio kvalitetnu politiku pristupa i načina borbe potrebni su podaci koji se mogu dobiti ili iz istraživanja ili od tijela za provedbu zakona. Izlaganje je završio zaključkom kako, iako se bilježi trend pada ukupnog kriminaliteta, on nije univerzalan jer većina autora nije uzela u obzir kibernetički kriminal koji je od 90-ih godina u porastu, ali ga je teško mjeriti.
 
Na početku izlaganja ministar Božinović potvrdio je važnost suradnje sa znanstvenom zajednicom koju je Ministarstvo unutarnjih poslova već više puta potvrdilo, a najrecentnije u suradnji sa Fakultetom prometnih znanosti prilikom izrade izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama te potpisanim Sporazumom o suradnji CFIIV „Ivan Vučetić“ i Instituta Ruđer Bošković. Policija se mora razvijati i mora ići u korak s vremenom i sa sigurnosnim izazovima koji se mijenjaju te razmišljati na koji način najnovija dostignuća možemo što prije integrirati u policijski rad kako bi bili korak ispred u odgovoru na moderne i tradicionalne sigurnosne izazove - istaknuo je ministar.
 
Dotaknuo se i pitanja terorizma, prijetnje globalnoj sigurnosti koja itekako ide u korak s vremenom koristeći u svom djelovanju najnovije tehnologije te istaknuo važnost suradnje čitavog sigurnosno-obavještajnog sustava u koordinaciji i razmjeni informacija. U tom smislu krenulo se sa konceptom Domovinske sigurnosti koji integrira sve potencijale u državi, a u okviru MUP-a ustrojeno je Ravnateljstvo civilne zaštite koje je odgovorno za nacionalni odgovor na velike nesreće i katastrofe kroz integrirani pristup. U kontekstu sigurnosti javnih prostora i smanjenja njihove ranjivosti MUP je unaprijedio suradnju sa udrugama gradova i općina te im ukazao na mogućnost povlačenja puno većeg  iznosa sredstava za sigurnost javnih prostora u sljedećem financijskom razdoblju i to tri puta veći nego što je to bio slučaj u ovom.

Migracije i problem nezakonitih migranata već su duže u fokusu javnosti, a u tom kontekstu i rastući problem krijumčarenja s kojim se granična policija u suradnji s kriminalističkom policijom prilično uspješno bori. Problem zadaje i širenje lažnih vijesti odnosno dezinformacija na koje treba promptno reagirati i demantirati ih.
 
Za problem kibernetičkog kriminala ministar je istaknuo kako hrvatska policija ima potencijale za njegovo suzbijanje čemu svjedoči i lociranje i uhićenje vlasnika najvećeg svjetskog ilegalnog Internet servisa za Ddos napade prošle godine.
 
Važnim čimbenikom za uspješan rad policije ministar je naveo interoperabilnost i u tom kontekstu naveo kako smo po broju pogodaka u SIS-u izbili na sam vrh zemalja korisnica, a članstvo u Schengenskom prostoru omogućit će nam pristup i Viznom informacijskom sustavu.
 
Na samom kraju izlaganja dotaknuo se uloge forenzike te pohvalio rad Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i istraživanja „Ivan Vučetić“ koji je postao poznat i na međunarodnoj razini, a koji pored ostalog konstantno razvija i usavršava nove metode vještačenja čime pridonosi kvalitetnijoj borbi policije na svim područjima. Kao primjer ministar je naveo kemijsko profiliranje, metodu u kojoj se uzorci iz različitih zapljena uspoređuju kako bi se utvrdilo potječu li iz istog izvora.
 
Konferencija je nastavljena izlaganjem 85 stručnjaka, uvaženih u svom području i međunarodno priznatih znanstvenika, iz osam zemalja koji su izlaganjima pred pripadnicima akademske zajednice, predstavnicima institucija i policijskim službenicima,  prezentirali svoja istraživanja vezana uz sigurnosne izazove, inovativne alate u provedbi zakona, djelovanje policije i borbu protiv kriminaliteta.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIV. godina, broj III. 2019.