Građani se najsigurnije osjećaju u Dubrovniku i Sinju

Datum objave: 17.3.2017, 10:25

Konferencija Sigurnost gradova 2017


Urbana sigurnost je jedna od odrednica kvalitete života u gradovima te ju je potrebno mjeriti. Iako dostupne statistike Ministarstva unutarnjih poslova daju konkretne pokazatelje o brojnosti, vrstama i trendovima različitih kaznenih djela, od velike je važnosti i percepcija stanovništva o sigurnosti u njihovom gradu. Naime, kao i kod drugih odrednica kvalitete života, objektivni pokazatelji (u ovom slučaju pokazatelji MUP-a) i subjektivan doživljaj građana mogu, ali i ne moraju biti povezani. Upravo zbog toga provedeno je istraživanje na građanima deset hrvatskih gradova s više od 20 000 stanovnika, različite razine objektivne sigurnosti.

[ Marijana Plovanić ]
Istraživanje je provedeno tijekom veljače 2017. na uzorku od 100 građana u svakom gradu, stanovnika Zagreba, Splita, Dubrovnika, Vukovara, Slavonskog Broda, Čakovca, Karlovca, Pule, Zadra i Sinja metodom telefonskog intervjua. Upitnik je sadržavao pitanja o percepciji sigurnosti, percipiranoj promjeni sigurnosti u posljednje dvije godine te zabrinutosti s obzirom na vrstu kaznenog djela. Također, u turističkim središtima- Dubrovniku, Splitu, Zadru, Puli i Zagrebu ispitana je uloga turista u urbanoj sigurnosti.
 
Opća percepcija sigurnosti

Prvo je istražena opća razina percepcije sigurnosti. Rezultati pokazuju da se u većini promatranih gradova građani u prosjeku osjećaju sigurno (prosječna ocjena na skali od 1-5). Pri tome se građani značajno najsigurnije osjećaju u Dubrovniku i Sinju, a najmanje sigurno se osjećaju građani Splita i Karlovca, čiji prosječni rezultati ulaze u raspon neutralne ocjene „Osjećam se niti sigurno, niti nesigurno“.
Osim prosječne ocjene, potrebno je analizirati i raspodjelu pojedinih odgovora. Tako u Dubrovniku i Sinju značajan broj građana, više od 30 posto, navodi da se osjeća izuzetno sigurno, dok je u drugim gradovima taj udio značajno manji te se kreće od 14 posto u Zadru, do samo 2 posto u Karlovcu. U svim gradovima, pa tako i onima s najnižim ocjenama percepcije sigurnosti, većina građana se osjeća uglavnom sigurno. Zanimljivo je primijetiti da niti jedan stanovnik Dubrovnika ne izražava osjećaj nesigurnosti u svome gradu.
Posebno valja istaknuti rezultate dobivene u Čakovcu gdje se uočava polarizirana situacija. Naime, u usporedbi s gradovima slične prosječne ocjene sigurnosti, Čakovec ima značajno veći udio građana koji se osjećaju izuzetno sigurno te je taj udio podjednak udjelu građana koji se osjećaju nesigurno.
Čakovec ima značajno veći udio građana koji se osjećaju izuzetno sigurno te je taj udio podjednak udjelu građana koji se osjećaju nesigurno

Vezano za socio-demografske karakteristike građana, posebice za spol i dob, može se zaključiti da žene, na općenitoj razini, izražavaju veći osjećaj nesigurnosti u usporedbi s muškarcima. To je posebno izraženo u Dubrovniku, Slavonskom Brodu i Zadru, gdje je razlika između percepcije sigurnosti muškaraca i žena statistički značajna. S druge strane, na općoj razini nisu nađene razlike u percepciji s obzirom na dob građana, no one su vidljive u pojedinim gradovima.
Tako je niži prosječan rezultat vidljiv u Sinju, Splitu i Zagrebu kod građana starijih od 55 godine u usporedbi s mlađim dobnim skupinama te takav rezultat može biti i donekle očekivan. No u Karlovcu, Puli i Slavonskom Brodu vidljivi su suprotni rezultati. U tim gradovima najnižu prosječnu ocjenu sigurnosti imaju mlađe dobne skupine (u Puli i Slavonskom Brodu građani u dobi 25 do 34 godina, Karlovac 18- 34 godina).
 

Područja sigurnosti


Nadalje željelo se analizirati koja područja sigurnosti najviše zabrinjavaju građane. Područje prometa više brine građane Dubrovnika, Sinja i Zagreba u usporedbi s građanima ostalih gradova. Zabrinutost zbog imovinskih delikata najizraženija je u Čakovcu (tri četvrtine građana je zabrinuto) te u nešto manjoj mjeri u Karlovcu, Zagrebu, Slavonskom Brodu i Puli. Zabrinutost zbog nasilnih djela najizraženija je u Splitu, Zagrebu i Karlovcu, dok zloporaba droge najviše zabrinjava stanovnike Pule, Splita i Zadra.
Kada su trebali izdvojiti samo jedno područje sigurnosti koje ih najviše brine, pokazalo se da u gradovima s višim osjećajem sigurnosti nesigurnost prvenstveno proizlazi iz područja prometa, dok u gradovima s najnižom percipiranom razinom sigurnosti dominira zabrinutost zbog nasilnih djela.

Također, željelo se zabilježiti i postoji li promjena u percepciji urbane sigurnosti kod građana. Većina građana svakog pojedinog grada smatra da u posljednje dvije godine nije došlo do značajnog narušavanja sigurnosti u njihovom gradu, osim u Karlovcu gdje jedna polovina građana percipira značajno povećanje nesigurnosti u gradu. Osim Karlovca, značajan broj (više od 40 posto) građana Splita, Slavonskog Broda, Zagreba i Čakovca smatra da je došlo do značajnog narušavanja sigurnosti.
 
Turisti i sigurnost

Među gradovima koji su sudjelovali u istraživanju, neki primaju i značajan broj turista - Dubrovnik, Split, Zadar, Pula i Zagreb. Zbog toga se željela ispitati percepcija stanovnika tih gradova o utjecaju turista na sigurnost. Rezultati pokazuju da je percepcija utjecaja turista na sigurnost različita - najveći percipirani utjecaj je u Dubrovniku gdje gotovo jedna polovina građana smatra da turisti imaju utjecaj na sigurnost, dok je najmanji u Zagrebu gdje 17 posto građana vidi takav utjecaj. Navedeni rezultati mogu se povezati s brojem turista koji dolaze, ali i veličinom samog grada. Dubrovnik je manji grad s izuzetno velikim brojem turista, dok je relativni odnos turista i građana u Zagrebu znatno manji.

Građani, koji su naveli utjecaj turista na smanjivanje sigurnosti, upitani su tko prema njihovom mišljenju uzrokuje povećanje nesigurnosti - turisti koji dolaze ili lokalno stanovništvo. Dobiveni rezultati pokazuju da u aspektu prometa veću nesigurnost izazivaju turisti, osim u Zagrebu, gdje je odgovornost podijeljena. Vezano za imovinske delikte te nasilna djela građani značajno više smatraju da su turisti izloženi imovinskim deliktima od strane lokalnog stanovništva. Obrnuta situacija je uočena vezano za zloporabu droge, koja se više vezuje za strane turiste.

Više pročitajte na linku.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2017.
XIII. godina, broj III. 2017.

 
Svijet osiguranja

 

 

Svijet osiguranja
Institut za osiguranje
Institut za osiguranje