Dođoh, vidjeh, odoh!

Datum objave: 4.6.2018., 14:34

Zaštitari i dalje na minimalnoj plaći


Statistike mjesečno isplaćenih neto i bruto plaća koje objavljuje Državni zavod za statistiku ponovno su neumoljive, kada su u pitanju zaštitne i istražne djelatnosti te su uzburkale duhove u zaštitarskim krugovima

(Eugen Antić)
Državni zavod za statistiku je 25. travnja objavio prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih za veljaču 2018. godine. Po tim podacima plaće zaštitara i dalje zaostaju za hrvatskim prosjekom iako su po  statistikama one porasle. Ako je i bilo povećanja plaća, to nije pomoglo poslodavcima jer im i dalje nedostaje veliki broj zaštitara. Zadnjih mjeseci po društvenim mrežama gdje se okupljaju zaštitari u više navrata je pisalo da je bilo povećanja plaća, no sindikati i radnici tvrde da se radilo o usklađivanjima s povećanjem minimalne plaće te da zaštitari nisu osjetili nikakvo povećanje plaće, a ako je i bilo nekog povećanja u ukupnoj masi plaća da se tu onda radi o mnogobrojnim prekovremenim satima pa i plaćenim godišnjim odmorima koji radnici ne koriste, već im se on plati.

Kako bismo vidjeli je li doista bilo povećanja plaća kontaktirali smo nekoliko zaštitarskih tvrtki. Zanimalo nas je jesu li povećavali plaće i  planiraju li to možda do kraja godine. Jednako tako kontaktirali smo i HUP-ovu Udrugu za zaštitarsku djelatnost. Na naš upit odgovor nam je proslijedila najveća zaštitarska tvrtka Securitas Hrvatska, iz koje odgovaraju da su ove godine svojim zaposlenicima povećali plaće, kao i prethodne godine, te ih planiraju i dalje povećavati.

"Problem niskih cijena sata rada zaštitara na tržištu, zbog kojeg su i plaće zaštitara ispod hrvatskog prosjeka, još uvijek je sveprisutan. Osobito se nadamo rješavanju tog problema na čemu kontinuirano i neumorno radimo, osvještavajući naše korisnike na nužnost povećanja cijena. Securitas Hrvatska jedan je od poslodavaca s najvišim plaćama na hrvatskom zaštitarskom tržištu te u potpunosti posluje transparentno, sa svim uredno plaćenim, zakonom predviđenim davanjima. Kvalitetni zaposlenici Securitasa se prepoznaju te redovito ostvaruju prava na stimulacije i novčane nagrade. U ovoj godini našim zaposlenicima već smo povećali plaće, što smo napravili i prethodne godine. Planiramo ih i dalje podizati ovisno o daljnjem povećanju cijena kod naših korisnika, što direktno utječe na plaće naših zaposlenika", kažu u Securitasu. Ostale zaštitarske tvrtke i HUP-ova Udruga za zaštitarsku djelatnost nisu nam poslali svoja očitovanja o plaćama te su se odlučili na šutnju.

Sindikati tvrde da je statistika točan zbroj netočnih podataka

Kontaktirali smo i dva zaštitarska sindikata SZZD i RSRH Zaštitu za komentar statistički pokazatelja. "Statistički izračun radi se na temelju isplaćenih plaća u mjesecu, tamo ne piše za koliko sati je isplaćena ta plaća, nego iznos koji je isplaćen. Također, iznos je izražen u bruto iznosu od 4.749 kn, što opet govori o činjenici da je neto iznos znatno manji, odnosno 3.800 kn.  Isto tako, zaštitarstvo je trenutno smješteno u neku novu skupinu u statistici, uslužne djelatnosti, što prije nije bio slučaj. Nadalje u zaštitarstvu je veliki nedostatak radne snage i radi se puno prekovremenih sati. Gotovo da nema radnika koji radi ispod 200 sati mjesečno. Pedeset posto zaštitara radi oko 220 sati mjesečno i odatle tako visok prosjek za veljaču. Dakle, ako malo bolje pogledamo nije sve tako kako izgleda. Imamo čak i situaciju gdje su određeni poslodavci za veljaču ljudima pisali po dva dana godišnjeg da bi zadovoljili formu fonda sati 184,  iako je fond sati za veljaču bio 160 sati. Statistika je sklop matematičkih varijabli i naravno da ne utječe na isti način na državu, poslodavce i radnike. Ovakav statistički prikaz iz perspektive radnika govori da su se morali odreći slobodnog dana za svoje dijete, odlaska u šoping i na kraju zasluženog odmora od rada. Radnici su svoj višak novca iznad minimalca uložili u benzinske pumpe, hrvatsku željeznicu, taksi i naravno u tradicionalnu 'podrigušu' za gablec od koje svakako neće biti zdraviji. Povećanje mjesečne zarade u zaštitarstvu nije rezultat poboljšanja uvjeta rada nego samo rezultat više rada što u svakom pogledu nije mjerilo", kaže Matea Hušnjak, predsjednica Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti – SZZD.

Oglasio se i Republički sindikat radnika Hrvatske – RSRH Zaštita: "Vezano uz ove DZS-ove objave da su (zbog posljedica povećanja minimalne plaće i zbog manjka radne snage) plaće u djelatnosti zaštite, čišćenja i održavanja prostora te uredske i pomoćne djelatnosti porasle od 17.4 do 21.5 posto, mogući su sljedeći razlozi. Jedan od njih je da zaštitarske firme u zadnje vrijeme (zbog nedostatka radnika) otkazuju slabije plaćene poslove, odnosno zadržavaju one bolje plaćene, pa na temelju toga možda dolazi do određenih viškova koji se plasiraju u neku vrstu stimulativnog povećanja plaća radnicima, kako bi izdržali tempo prekovremenih i sl. Drugi razlog je taj da je možda statistika kontaminirana povećanim brojem prekovremenih sati, pa daje takav rezultat. I treći razlog je da rade i neke druge poslove koji im se dodatno vrednuju na plaći. Na određenim mjestima zatekli smo zaštitare/čuvare u noćnoj smjeni/vikendom kako obavljaju određene poslove čišćenja/održavanja (zbog nedostatka radnika), koji im se dodatno vrednuju na plaći, ali nismo sigurni da bi to bilo u takvom broju za statističko povećanje", kaže Miomir Jačimović, predsjednik vijeća RSRH Zaštita.

Što kažu zaštitari?

Zaštitar Goran Križić prokomentirao je  nove statistike ovako: "Statistike DZS?! Što reći, što dodati? To njihovo napuhavanje ne prolazi, prosječna plaća u RH je 3.500 do 4.000 kn neto, a u nekim branšama i manja. Što se tiče plaće zaštitara, one su katastrofalne. Plaća zaštitara je u prosjeku između 2.700 i  3.300 kuna neto za puni fond sati, a to je mizerija od plaće. Povećanje plaća je bilo, ali zaštitari znaju kako se povećala plaća, ona se primjerice poveća za 250 kn, ali onda poslodavac skine putne troškove za 250 kn. To je pretakanje iz šupljeg u prazno. To šuplje povećanje plaće se desilo zbog povećanja minimalca. Za male plaće nisu samo poslodavci krivi, krivi su velikim dijelom komitenti jer traže najnižu ponudu. Traže kvalitetu u osiguranju objekta, ali za što nižu cijenu. Čak i kad uzmu poslodavca s najnižom cijenom poslije dodatno traže spuštanje za dva do tri posto cijene".

I zaštitar Neven Molnar smatra da je do povećanja plaća došlo zbog povećanja minimalne plaće: "Zaštitar sam već pet godina i smatram da je povećanje plaće odraz povećanja osnovice minimalnog dohotka i to je cjelokupno povećanje koje se dogodilo u posljednje vrijeme. Ljudi rade po 300 i više sati, rade po 24 sata na objektu, jer ih ima samo dvoje, pa se dogovore za 24-satne smjene".

Istog je mišljenja i zaštitarka Gabriela Špoljar: "Nisam još vidjela najnoviju statistiku DZS-a, pa ne mogu komentirati. Ako su evidentirane neke promjene, možda se to odnosi na zakonsko povećanje minimalne plaće u RH. Za ostalo ne znam, a ako me pitate osobno točne informacije o mojoj plaći, kao i plaći kolega, te ostale informacije vezane za posao i mojeg poslodavca, iste vam ne mogu pružiti".

Potvrda o povećanju plaća dolazi od zaštitara Miroslava Šokičića: "Bilo je povećanje plaća, znam za Sokol,  za druge ne znam".
Čini se do nekog povećanja plaća zaštitara je došlo, no po samim zaštitarima - nedovoljnog. Najnovije statistika prijeti, upozorava i poziva sve poslodavce u zaštitnim i istražnim djelatnostima da se moraju brzo aktivirati u rješavanju plaća radnika jer će u protivnom svakim danom ostajati bez radne snage, a kad izgubite jednog radnika do drugog teško dolazite. To najbolje znaju u kadrovskim službama, kao i voditelji poslova zaštitarskih tvrtki.

Nerijetko, zaštitarske tvrtke objave oglas za posao na koji se nitko ne javi, čak ni informativno. Pokušavaju radnike 'loviti' po društvenim mrežama, no tamo nailaze na ismijavanje i vrijeđanje. U zaštitarstvu vlada kaotično stanje s razlogom, a taj razlog zove se - male plaće. Upravo zbog malih plaća zaštitarski posao je  postao nepoželjno zanimanje. Ljudi nemaju izbora te se vode inačicom latinske izreke: "Veni, vidi, abii – dođoh, vidjeh, odoh". Jedino rješenje ovog problema je u povećanju plaća te u novim olakšanim zakonskim rješenjima za zaštitne i istražne djelatnosti kroz novi Zakon o privatnoj zaštiti - ZOPZ. Nadamo se da će to uvidjeti i oni koji to moraju, za dobrobit struke i radnika, a to su poslodavci i zakonodavac.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2018.
XiV. godina, broj X. 2018.

 

Svijet osiguranja
Institut za osiguranje
Institut za osiguranje