Manija svinjske gripe koja je, umjesto same pandemije, poharala svijet, napunila je džepove farmaceuta, a ispraznila državne zdravstvene kasice. Koliko je strah od opasne bolesti bio prenapuhan, toliko su na kraju ispale pretjerane i priče o svinjskoj gripi kao globalnoj farmaceutskoj zavjeri.
Pandemijski plan, skrojen po mjeri opake ptičje gripe koja odnosi život svakog drugog oboljelog, poslužio je kao okosnica medijski potencirane drame koja se odigravala oko širenja virusa svijetom. Svjetski stručnjaci bili su »na oprezu«, domaći umirivali javnost, a mediji uglavnom naslovnice punili novim ljudskim žrtvama i kontroverzama oko pandemijskog cjepiva.
Drogerije i ljekarne istodobno su oborile svaki rekord u prodaji antiseptičkih maramica i dezinficijensa u svim oblicima. Po procjenama nekih ljekarničkih lanaca, u prvom su valu pandemije ljekarne zabilježile enormni rast prodaje sredstava za dezinfekciju: zbog konstantnih poruka o važnosti pranja ruku, njihova je prodaja porasla i do 500 posto. Građani su osim toga praktički razgrabili kirurške maske i antivirusne lijekove, iako im je jasno dano do znanja da maske nisu sigurna zaštita od virusa, a lijekove će ionako dobiti besplatno kod svog obiteljskog liječnika.
Hrvatska je, naime, zbog suzbijanja pandemije naručila milijun i pol doza cjepiva za 70 milijuna kuna, predbilježila se za još milijun doza, a cijepilo se najviše 20.000 ljudi. Zbog nepovjerenja u cjepivo protiv virusa H1N1, koje je napravljeno po jednako strogoj, ali dvostruko kraćoj proceduri od one za cjepivo protiv sezonske gripe, cijepiti su se odbili ne samo kronični bolesnici, koji su u velikom riziku od komplikacija gripe, već mahom i sami zdravstveni radnici.
Naš je ministar zdravstva Darko Milinović, baš kao i većina njegovih europskih kolega, bio je prisiljen otkazati gotovo kompletnu pošiljku cjepiva naručenu od švicarskog Novartisa, a sudbina više od 300.000 neiskorištenih doza koje su ujesen stigle u Hrvatsku i raspodijeljene po ambulantama, nije poznata.
Statistike radi, do kraja veljače pandemija svinjske gripe zahvatila je 213 država svijeta i odnijela oko 16.500 ljudskih žrtava. U Hrvatskoj je pak do 28. veljače registrirano ukupno 57.985 oboljelih, a od početka pandemije gripa je odnijela ukupno 29 ljudskih života.
U skladu s očekivanjima stručnjaka, gripa izazvana virusom A/H1N1 odgovarala je po intenzitetu i broju oboljelih uobičajenoj sezonskoj gripi, a strah i panika zbog opasnog virusa koji će poput 'španjolke' iz 1918. posijati smrt, pa onda i zbog rizičnog cjepiva koje prijeti zdravlju ljudi, ispuhali su se poput balona. Procjene da bi hrvatsko gospodarstvo moglo imati i do 10 milijardi kuna gubitaka zbog velikog broja bolovanja pokazale su se potpuno promašenima, piše riječki dnevnik, jer je bolest bila blaga, a broj oboljelih gotovo dvostruko manji od prosječne sezonske gripe koja u prosjeku 'razboli' oko stotinu tisuća ljudi. (R. Z.)
.jpg){kind=logo}
.jpg)
