« Povratak na sadržaj Broj 10 | Godina 2019

Parkirati se daleko od bankomata ili u blizini, ali nepropisno?

Problemi nastaju iz jednostavne činjenice da se bankomati i novčarske institucije nalaze na pješačkim površinama i to na pravcima s najvećim pješačkim prometom. Takav smještaj je sasvim logičan budući da je bankama i ostalim novčarskim institucijama u cilju da budu što uočljivije i pristupačnije pojedincima
[ Dario Sršen ]

Zaštitarske tvrtke nude raznovrsne tipove usluga koje najčešće prepoznajemo kao usluge tehničke i tjelesne zaštite. No, kao posebnu uslugu može se izdvojiti prijevoz i pratnja novca i dragocjenosti. U to je uključen i prijevoz novca do bankomata za potrebe njihovog punjenja. No kod obavljanja ove usluge, zaštitari se nerijetko suočavaju s problemima u vidu nedostatka parkinga. Iz tog razloga su suočeni s dvojbom - parkirati se na vrlo udaljenim mjestima od bankomata ili se parkirati nepropisno, ali u blizini. Kada se odluče za drugu opciju, zaštitari su često suočeni s parkirnim kaznama iako se radi o kratkim zaustavljanjima koja moraju vršiti kako bi kvalitetno i sigurno obavili prijevoz novca.

Ovakvi problemi su posebno česti u većim gradovima gdje prijevoz novca iziskuje “vožnju centrom grada, u gužvama, uskim uličicama, zaustavljanje i parkiranje na ‘nedopuštenim’ mjestima i sl.”, kaže Igor Steljić, voditelj za prijenos i pratnju novca u Klemm Securityju. Slično tvrdi i Tihomir Zubčić iz Mediteran Securityja iz Zadra: “Prilikom posluživanja bankomata u većini slučajeva je nemoguće naći slobodno parkirno mjesto te smo prisiljeni stati nadomak bankomata na mjestu gdje nije dozvoljeno parkiranje i zbog toga često dobivamo kazne od komunalnih redara. U nekim primorskim mjestima, poglavito u ljetnoj sezoni vozilo bi trebalo ostaviti i po nekoliko stotina metara od lokacije dostave vrijednosne pošiljke”.

Udaljenost parkinga od bankomata
Problem udaljenosti od bankomata koji je naveo Zubčić je zapravo najveći sigurnosni problem u cijeloj priči. S tim se slaže i Tomislav Franjčić, direktor Strateške poslovne jedinice Distribucija vrijednosnih pošiljki u FINA Gotovinskim servisima: “Kad je udaljenost između dostavnog mjesta i specijalnog vozila 50 ili 100 metara, značajno se povećava rizik i za zaštitare i za građane koji se nalaze na njihovom putu kretanja”. Dodaje da se zbog toga prilikom transporta novca snalaze kako mogu “što ponekad rezultira plaćanjem kazni za nepropisno parkiranje”. S istim problemima se suočava i Securitas Hrvatska čija direktorica marketinga i komunikacija, Iva Lučić, kaže kako su njihovi zaštitari također suočeni s dvojbom nepropisnog parkiranja ili parkiranja na mjestu udaljenom od bankomata. Kao što je i Franjčić rekao, ona smatra da se na taj način povećava rizik od prepada pa njihovi zaštitari nastoje izbjeći prometne gužve na način da što ranije krenu u prijevoz kako bi kašnjenja sveli na minimum.
Nije realno očekivati rješenje ovog problema u skorijoj budućnosti s obzirom na preko 6000 mikrolokacija na kojima se nalaze bankomati u Hrvatskoj

Ovi problemi nastaju iz jednostavne činjenice da se bankomati i novčarske institucije nalaze na pješačkim površinama i to na pravcima s najvećim pješačkim prometom. Takav smještaj je sasvim logičan budući da je bankama i ostalim novčarskim institucijama u cilju da budu što uočljivije i pristupačnije pojedincima. No, kako kaže Ante Perčin, iz Sokol Securityja, “isto je upravo suprotno sa željenom sigurnosnom procjenom smještaja bankomata, koje bi opslužitelji (da mogu utjecati na odabir mikro lokacija istih) smjestili na makar nešto dostupnije lokacije kojima je moguće pristupiti oklopnim vozilom i EKS spremnicima koji se koriste za prijenos ATM kazeta prilikom opsluživanja”. Ovime bi se izbjegli ranije navedeni scenariji koji istovremeno dovode do ometanja zaštitara u pružanju usluge prijevoza novca i narušavanja redovnog kretanja pješaka ili prometa automobila.

Iz Sokola tvrde da nisu optimistični što se tiče budućeg razvoja događaja po ovom pitanju: “Sigurnosna kultura u RH je takva da ni trgovački centri s po par tisuća kvadrata korisne površine nemaju previđena mjesta za zaustavljanje oklopnih vozila koja vrše poslove prijevoza/dostave depozita ili opsluživanja bankomata, te je u tom duhu apsurdno očekivati imalo bolju situaciju po samim pješačkim i užim gradskim jezgrama na kojima se nalaze bankomati. Mišljenja smo da se po pitanju navedenog u skorijoj budućnosti neće ništa promijeniti te da će situacija sa sigurnosnog aspekta po navedenom pitanju biti još gora širenjem pješačkih jezgri u gradovima, a što će paralelno rezultirati i sve većim ‘pješačkim relacijama’ zaštitara od lokacije parkiranja oklopnog vozila, do same lokacije opsluživanja bankomata”.

Problemi tijekom turističke sezone
U nekim gradovima dodatni problemi nastaju tijekom turističke sezone kada se gradske gužve povećavaju. To naravno dovodi do kašnjenja u izvršavanju usluga pa, kako Lučić kaže, od banaka traže “strpljenje i razumijevanje”. Frančić je dodao da, što se tiče prometnih gužvi, dijele “sudbinu svih ostalih sudionika u prometu. Pružanje usluga u redovnim rokovima tijekom turističke sezone je otežano, ali naši klijenti za isto u pravilu imaju razumijevanja”.

S obzirom na sve navedeno, nametnulo se očito pitanje - kakva je suradnja zaštitarskih tvrtki i gradova po ovom pitanju? “Glede suradnje s gradskom upravom, samo mogu napomenuti kako plaćamo Gradskom odjelu za promet godišnje par tisuća kuna dozvolu za ulazak u centar grada pojedinim osobnim automobilima u pješačke zone i sl. No unatoč tome povremeno nam, uglavnom komunalni redari, napišu kaznu za zaustavljanje na nedopuštenom mjestu”, pojašnava Steljić.

Iz Sokola kažu da su često u komunikaciji s gradskim upravama s kojima pokušavaju iskomunicirati navedenu problematiku. “Nažalost komunalna gradska redarstva su samo dio problema, jer ne upravljaju svim površinama na kojima se nalaze bankomati, te su samim time navedeni ‘pregovori’ multiplicirani sa više desetaka privatnih korisnika koji još brižnije čuvaju svoje popločene, ograđene, označene i dr. površine na kojima je svaki pristup oklopnim vozilima zabranjen”, objašnjavaju u Sokolu.

U FINA GS-u imali su donekle pozitivnija iskustva pa kažu da je dio gradskih uprava u nekom obliku propisao način opskrbe u užim središtima gradova i pješačkim zonama. Mediteran Security je uspio ishodovati samo jako skupe dozvole za ulazak u užu gradsku jezgru no problem je i dalje ostao “jer je na tim lokacijama zabranjeno zaustavljanje i parkiranje” pa i dalje plaćaju kazne, rekao je Zubčić.

Gradski propisi
S pitanjima o ovim problemima obratili smo se Udruzi gradova u Republici Hrvatskoj kao i gradu Dubrovniku, Splitu, Rijeci i Zagrebu iz kojeg jedinog nismo dobili odgovor.

“Do sada nismo imali nikakvih ‘inputa’ iz gradova i nitko nije problematizirao zaustavljanje, parkiranje i kažnjavanje vozila zaštitara. Kako bismo prikupili više konkretnih odgovora o praksi u gradovima te službenim ili neslužbenim načinima rješavanja, možemo poslati kratki upitnik i zamoliti da ga ispune. Naravno, moguće su i preporuke Udruge svome članstvu o postupanju, normativnom uređenju putem općih akata i slično”, kaže Nives Kopajtich Škrlec, koordinatorica poslova za Udrugu gradova u Republici Hrvatskoj.

U Splitu zaštitarske tvrtke mogu dobiti odobrenje za ulaz službenim vozilima namijenjenim obavljanju tog specifičnog posla u zone ograničenog ili zabranjenog prometa. “Izvan tih zona takva vozila poštuju postojeća prometna uređenja i prometne propise. Grad Split nema prostorno-parkirališnih mogućnosti dodjeljivati u rezervaciju parkirališna mjesta širom grada za predmetnu svrhu”, kaže Damir Babić, voditelj Odsjeka za komunalne poslove u Splitu.

Iz Rijeke pojašnjavaju da Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje koja su vozila izuzeta kada obavljaju službene zadaće, no to nisu zaštitarske službe. Ipak, naglašavaju da redari imaju razumijevanja za poneka kraća zaustavljanja. No izvukli su zanimljivu problematiku rekavši kako je “prijevoz zaštitarskih tvrtki nova specifična djelatnost, tako su i djelatnosti putnika taxi vozilima, dostava lako kvarljive prehrambene robe ili medicinskih lijekova ili računalne opreme. Isto tako možemo reći da je prijevoz malodobne djece od strane roditelja također specifičan. No, sve navedeno ne opravdava ometanje ili ugrožavanje drugih sudionika u prometu, blokiranje trake itd. Protuzakoniti ustupak jednoj skupini djelatnosti proteže i toleriranje parkiranja ostalim vozačima jer bi u protivnom postupanje bilo diskriminirajuće”. No upitno je koliko su usporedive djelatnosti prijevoza novca i npr. računalne opreme, jer kod druge ne postoji sigurnosni rizik kao kod prve.

Iz Upravnog odjela za poslove gradonačelnika u Dubrovniku, kažu da s obzirom na zakonske odredbe, zaštitarska vozila ne prepoznaju kao zasebnu kategoriju. Jedinice lokalne samouprave stoga nisu u mogućnosti zakonski im omogućiti osiguravanje zaustavljanja u neposrednoj blizini bankomata. Dakle, moraju ih tretirati jednako kao druge sudionike u prometu. Dodaju i da bi “u gradu kao što je Dubrovnik, gdje je vrlo izražena problematika prometa u kretanju i mirovanju, to bio još dodatni izazov”. Kao eventualno rješenje za ovaj problem vide tek mogućnost kupnje povlaštene parkirne karte (PPK), no takva karta može se izdati samo pravnim osobama koje imaju sjedište na području grada Dubrovnika. Drugim riječima, da bi si zaštitarske tvrtke donekle olakšale problem parkinga u Dubrovniku, morale bi imate sjedište u tom gradu te bi im se tada mogla izdati PPK po mjesečnoj cijeni od 200 kn za jednu zonu.

Rješenje problema
No zaštitarske tvrtke takva rješenja, naravno, smatraju nedostatnima. “Naš prijedlog bi bio da se na razini države donese uredba, da se zaštitarima u vozilima koji vrše dostavu vrijednosnih pošiljki, omogući da se čim više mogu približiti lokaciji dostave iz sigurnosnih razloga i da se prema njima ne ureduje od strane komunalnih redara”, kaže Tihomir Zubčić. Steljić pak smatra kako je sustav po ovom pitanju dosta neuređen i jedini način je izmjena postojećeg zakona gdje bi vozila takve namjene bila izuzeta prekršajne odgovornosti ukoliko su na ‘zadatku’, a što je jednostavno utvrditi. “Uglavnom se radi o nekoliko minuta zaustavljanja i ne bi bio problem niti predstavlja problem za nesmetan promet drugih vozila i kretanje pješaka”, dodaje.

Iz Sokola tvrde da nije realno očekivati rješenje ovog problema u skorijoj budućnosti s obzirom na preko 6000 mikrolokacija na kojima se nalaze bankomati u Hrvatskoj. No, kako kažu, unatoč navedenom, kontinuirano nastoje podizati sigurnosnu kulturu kod institucija i samih građana za koje se bankomati i postavljaju. Franjčić navodi da je FINA GS pokrenula određene inicijative na nivou gradova, ali da su svjesni kako se radi o kompleksnom problemu koji ne može biti riješen jednim potezom. “Ono što očekujemo od nadležnih službi je da pri donošenju odluka važnih za kretanje i zaustavljanje vozila uzmu u obzir sigurnost zaštitara koji obavljaju prijenos gotovog novca, ali isto tako i sigurnost građana koji se kreću na trasi prijenosa gotovog novca i u tom trenutku su izloženi dijelu rizika koji prijete zaštitarima”, dodaje.

Iva Lučić tvrdi da bi se ovaj problem znatno “ublažio ako bi se omogućio nesmetan pristup bankomatima na mjestima gdje su postavljeni i dozvolilo se da službena vozila zaštitarskih tvrtki mogu ulaziti u pješačku zonu. Isto tako da mogu koristiti sporednu, odnosno žutu traku koja je predviđena za vozila taxi prijevoznika i javnog prijevoza. Treba naglasiti kako je sve navedeno važno zbog sigurnosti građana i kako bi se umanjio rizik od prepada”.
 

PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2020.
XVI. godina, broj I. 2020.