« Povratak na sadržaj Broj 5 | Godina 2018

EMS Copernicus

Požari, poplave i suše pod stalnim nadzorom

Sustav programa EMS Copernicus jedan je od šest glavnih usluga koje program Copernicus omogućuje na globalnoj razini. Program podupire upravljanje u krizama, olakšava posao nadležnima u civilnoj zaštiti i humanitarnoj pomoći, koji se moraju nositi s prirodnim katastrofama ili hitnim situacijama koje je prouzročio čovjek, kao i u humanitarnim krizama. Uključuje i one koji se bave smanjivanjem rizika i aktivnosti vezanih uz oporavak od katastrofa
Sustav Emergency Management Service - EMS, dio je programa Copernicus, odnosno programa EU za promatranje Zemlje koji služi za upravljanje katastrofama. Upotreba satelitskih podataka doslovno može značiti razliku između života i smrti. Usluga je besplatna i dostupna za sve koji rješavaju hitne situacije bilo gdje na svijetu. Program bi trebao osigurati promatranje i praćenje zamaljskih podsustava, atmosfere, oceana, kontinentalnih površina, a pružit će i pouzdane i provjerene informacije koje se tiču sigurnosti Zemlje. 
Sustav programa EMS Copernicus jedan je od šest glavnih usluga koje program Copernicus omogućuje na globalnoj razini. Program podupire upravljanje u krizama, olakšava posao nadležnima u civilnoj zaštiti i humanitarnoj pomoći koji se moraju nositi s prirodnim katastrofama ili hitnim situacijama koje je prouzročio čovjek, kao i u humanitarnim krizama. Uključuje i one koji se bave smanjivanjem rizika i aktivnosti vezanih uz oporavak od katastrofa. 
EMS se sastoji od pet glavnih komponenti: kartiranje rizika i oporavka, brzo kartiranje, rano upozorenje i sistem nadzora za šumske požare (europske i globalne), rano upozorenje i nadzorni sustav za poplave (europske i globalne) te promatranje suša u Europi (EDO). 
 
Kartiranje rizika i oporavka
Ova komponenta osigurava karte,  digitalne geoinformacije i izvještaje koji mogu biti korišteni za pripremu, prevenciju i aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa, ali također i za nadzor rekonstrukcije nakon katastrofa. Ti proizvodi uključuju referentne mape, opasnosti, ranjivosti, izloženost ostalim mapama  za procjenu rizika koje omogućuju planerima aktivnosti u nacionalnim ili lokalnim nadležnim tijelima dubinski pogled u situaciju bilo kojeg definiranog područja interesa. Servis također omogućuje mape nakon katastrofe za potencijalni oporavak i aktivnosti na rekonstrukciji, primjerice upravljanje potrebama poslije katastrofe, planove oporavka, nadzor rekonstrukcije/rehabilitacije, nadzor međunarodno razmještenih ljudi, nadzor izbjegličkih kampova. 
EMS se sastoji od pet glavnih komponenti: kartiranje rizika i oporavka, brzo kartiranje, rano upozorenje i sistem nadzora za šumske požare (europske i globalne), rano upozorenje i nadzorni sustav za poplave (europske i globalne) te promatranje suša u Europi (EDO)
Teritorij Hrvatske tradicionalno predstavlja visoki rizik od ljetnih šumskih požara u priobalnom području i na otocima. Zbog toga se javlja potreba da se predvide pojačani kapaciteti obrane od požara i pripremljenost u udaljenim područjima. Kako bi se riješili ti problemi, Hrvatska je aktivirala komponentu rizika i oporavka programa Copernicus EMS (EMSN041), tražeći upravljanje rizikom požara za 27 područja od interesa. Taj je napor rezultirao detaljnim izvještajem procjene situacije i predlaganja mjera za smanjenje rizika za svako od ovih područja. Korištenjem 61 karte koje su proizvedene, i uz to pridruženih vektorskih podataka, Hrvatska udruga kriznog menadžmenta razvila je interaktivnu online kartu požarnih rizika koja pokriva dijelove zemlje analizirane za ovu aktivaciju. 
“Copernicus je postao poznato ime u Hrvatskoj,” rekao je glasnogovornik Hrvatske udruge kriznog menadžmenta. “Servis olakšava daljnje aktivnosti u operativnoj upotrebi podataka“. 
 
Brzo kartiranje
Usluga brzog kartiranja omogućuje karte i digitalne geoinformacije (vektorske podatke) unutar sati ili dana nakon katastrofe, ovisno o tome koliko brzo potrebne satelitske slike mogu biti usvojene, dok je proces izveden u nekoliko sati od strane tima kontraktora koji su dežurni 24 sata dnevno svakog dana u godini. Tri su standardne kategorije brzih karti:
- Referentne karte koje pokazuju situaciju prije događaja, a koje su bazirane na arhivskim satelitskim snimkama područja prije katastrofičnog događaja; 
- Izrađene karte koje pokazuju razmjere događaja, primjerice u slučaju šumskih požara, perimetar i područje izgorjele površine ili u slučaju poplava - opsega poplava; 
- Karte ocjenjivanja koje predviđaju magnitudu štete nakon katastrofe, primjerice ozbiljnost požara u slučaju šumskog požara, broj zgrada i zahvaćenih cesta potresom, razmjere razornosti itd). 
Za dugoročna događanja, mogu biti zatražene i nadzorne karte kako bi se slijedila događanja tijekom vremena zasnovana na posljednjim dostupnim satelitskim slikama. 
Komponenta brzog kartiranja se uglavnom koristi u slučajevima poplava, šumskih požara, potresa, uragana ili tropskih oluja. Međutim, ovaj servis može također biti korišten za humanitarne krize. Primjerice, Danska agencija za upravljanje katastrofama (DEMA) aktivirala je Copernicusov EMS za proizvodnju referentnih mapa baziranih na nedavnim slikama optičkih satelita koje će koristiti za inicijalno planiranje pomoći izbjeglicama Rohingya u Bangladešu (EMSR272). 
 
Rano upozorenje i sustav motrenja za šumske požare
Europski informacijski sustav za šumske požare (EFFIS) i sustav globalnih informacija šumskih požara mogu podržati servise vatrogasaca i šumarija globalno. Iako nazvan Europski sustav informacija o šumskim požarima EFFIS mreža uključuje 
ukupno 40 zemalja u Europi i izvan nje.  EFFIS je u potpunosti operativan, dok GWIS radi na preoperativnoj osnovi. Oba sustava omogućuju alat nazvan Current Situation Viewer (Pogled na trenutnu situaciju), odnosno pregled različitih indeksa požarnih rizika i nadzor aktivnih požara koji su nadgledani satelitom u srednjoj rezoluciji. Proizvod je razvijen na bazi meteoroloških informacija, poput temperature ili predviđanja smjera vjetra kako bi se predvidjela požarna opasnost. 
EFFIS-ova web stranica također uključuje novosti o šumskim požarima, godišnje izvještaje o požaru, povijest požara, studije fokusirane na šume i ostale informacije. Kada je potrebno, korisnici mogu zatražiti podatke, posebice u digitalnom formatu, i to od oba portala ispunjavanjem online zahtjeva za podacima. 
 
Sistem ranog upozorenja i nadzora za poplave
Europski sustav za svjesnost o poplavama (EFAS) omogućuje predviđanje mogućnosti poplava za sva europska riječna korita. Sustav ima 68 partnera, uglavnom nacionalnih hidrometeoroloških centara odgovornih za nacionalna/regionalna upozorenja ili institucije civilne zaštite u Europi i šire. 
Nacionalni autoriteti u partnerskim zemljama primaju paneuropske informacije predviđanja poplava dva puta dnevno što osigurava desetodnevni pregled. 
Paneuropski pregled tekućih poplava postavljen je na web stranici EFAS-a i ažurira se svakog dana. Pristup EFAS-u u realnom vremenu trenutno je ograničen na nadležne koji su odgovorni za upozorenja o poplavama u svojim zemljama. No, još uvijek možete pronaći arhivske informacije, biltene EFAS-a i video materijale na portalu. Također možete pogledati i EFAS-ov uvodni video. 
Komponenta brzog kartiranja se uglavnom koristi u slučajevima poplava, šumskih požara, potresa, uragana ili tropskih oluja. Međutim, ovaj servis može također biti korišten za humanitarne krize
EMS GloFAS sistem globalni je duplikat europskog EFAS-a. Sastavljen je od integriranih hidrometeoroloških previđanja i svjetskog nadzornog sustava koji analizira dnevne rezultate i prikazuje predviđanja za epizode poplava na web platformi. Kako bi se koristio GloFAS Forecast Viewer, trebate kreirati besplatni račun na web stranici. 
Web stranica također ima poveznice na YouTube video materijal kojim se pojašnjava sustav i njegovo korištenje, case studije koje se mogu skinuti i ostale informacije. Za razliku od EFAS-a, GloFAS je besplatno dostupan svima. 
Europsko motrenje suša (EDO) nova je usluga dostupna od siječnja 2018. EDO omogućuje relevantne informacije vezane uz suše, kao što su karte indikatora dobivenih iz različitih izvora: mjerenje oborina, satelitska mjerenja, modelirane teksture tla i ostalo. 
Grafovi i alati za komparaciju omogućuju da prikaz i analiza informacija i novosti o sušama pruže pregled nad situacijom u slučaju neizbježnih suša. 
 
Benefiti i ograničenja satelitskih snimaka
Mnoge su prednosti koje satelitske snimke omogućuju, između ostaloga, informacije vezane uz teško dostupne lokacije (primjerice udaljena područja, ona ugrožena ratnim zbivanjima ili elementarnim nepogodama). Radarski sateliti poput Copernicusovog Sentinel-1 mogu snimati i noću i neovisno o vremenskim uvjetima, čak i kada su oblaci prisutni nad područjem koje se snima. Do velikih se područja brzo može doprijeti kako bi se uvidio razmjer šteta za transportnu ili građevinsku infrastrukturu, a to može biti posebno vrijedno u gusto naseljenim urbanim područjima. Moguće je nadzirati područje tijekom vremena kako bi se promatrale promjene, poput ekspanzije urbanih područja, kretanja iseljene populacije i napretka u konstrukcijskim aktivnostima. No, postoje i neka ograničenja satelita o kojima treba promisliti. Optički sateliti mogu samo pribaviti snimke tijekom dana, a kvaliteta snimki može biti narušena zbog prisutnosti oblaka, dima ili smoga. U mnogim takvim slučajevima mogu se koristiti radarski sateliti, no nažalost ne mogu se svi proizvodi kartiranja proizvesti korištenjem radarskih snimki. Točnost i kvaliteta rezultata kartiranja mogu varirati ovisno o prirodi i ljestvici promatranih fenomena. Na primjer, u slučaju poplava, satelitski pregled može stići prekasno da bi se uhvatio maksimalni doseg poplava. 
 

PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIX. godina, broj VII. 2019.