« Povratak na sadržaj Broj 11 | Godina 2018

Marijan Vundać, predsjednik Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa

Postojeći sustav odgovora na katastrofe temeljen na volonterstvu dosegao je svoje granice

Sustav civilne zaštite u mogućnosti je odgovoriti na izazove u pogledu ljudskih kapaciteta, opreme i sredstava, u prvom redu tu mislim na javne vatrogasne postrojbe kao nositelje sustava zaštite i spašavanja u smanjenju i sprječavanju ugroza i katastrofa. Svjedoci smo požara u 2017. godini koji su pogodili područja priobalja Republike Hrvatske. Evidentirano je nekoliko tisuća požara na području površine od oko tisuću četvornih kilometara. Međutim, prostora za napredak ima u prvome redu u područj

Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa održala je potkraj listopada u Makarskoj sjednicu Skupštine Platforme na kojoj je obrađeno više tema važnih za rad nacionalne organizacije kojom od ovog ljeta predsjeda Marijan Vundać iz Rijeke. Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa osnovana je kao udruga za opće dobro dana 18. travnja 2013. godine u Zadru. Platformu trenutno čine 29 članica. Predsjednik Platforme, Marijan Vundać je po struci diplomirani pravnik, zaposlen u Gradu Rijeka kao Voditelj-Ravnatelj Direkcije za opće i kadrovske poslove. Odlukom Gradonačelnika, od 2013., godine imenovan je predstavnikom Grada u Platformi hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa. U okviru Direkcije obavljaju se, između ostalog, i poslovi zaštite na radu i zaštite od požara a također i poslovi koordinacije u provođenju mjera zaštite od požara. Aktivno sudjeluje u poslovima izrade procjena i planova iz područja civilne zaštite i zaštite od požara te sudjeluje u radu Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke. U razgovoru za Zaštitu prezentirao je rad Platforme i buduće projekte u kojima će Platforma sudjelovati.

Što je usvojeno u prijedlogu programa rada Platforme za iduću godinu i što možemo očekivati od vaših aktivnosti u 2019.?
Program rada Platforme hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa za 2019. godinu fokusiran je u prvome redu na nastavak povezivanja i suradnje jedinica lokalne i područne samouprave na području civilne zaštite. Tu mislim u prvom redu na sadašnje članove Platforme ali i na buduće. U narednom periodu potrebno je organizirati radionice i sastanke s županijama i gradovima članicama Udruge, kako bi se jasno artikulirao zajednički stav prema cjelokupnom sustavu civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su članice Platforme jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se na svom području susreću s različitim tipovima ugroza, potrebno je svakoj od članica dodijeliti konkretne zadaće u predlaganju mjera za rješavanje problema na njihovom području što će ih i dodatno motivirati da se aktivnije uključe u rad Platforme.

Želja nam je još više prezentirati naš rad i ulogu Platforme i snažnije se povezati sa svim pravnim osobama koje se na području Republike Hrvatske bave problematikom zaštite i spašavanja. U tom smislu nastavila bi se suradnja s Hrvatskim forumom za urbanu sigurnost HFSU i časopisom “Zaštita”, kako bi predstavnici Platforme mogli promovirati svoj rad na različitim konferencijama.

Želja nam je i sudjelovanje u provedbi projekata s nacionalnim i međunarodnim partnerima, te stvarati i jačati međunarodnu suradnju s prekograničnim JLS-ima, udrugama i organizacijama koje se bave zaštitom i spašavanjem.

Upravo uspješno završavamo sudjelovanje u projektu SEE URBAN koji završava krajem ove godine, u kojem je Platforma bila nositelj projekta te je zahvaljujući njemu Platforma prepoznata kao zanimljiv partner i izvan granica Republike Hrvatske.

Kakvo je izvješće Nadzornog odbora o radu i poslovanju Platforme u 2018.?
Na nedavno završenoj redovnoj sjednici Skupštine Platforme Izvršni odbor podnio je Nadzornom odboru Platforme izvješće o svome radu i financijsko izvješće za razdoblje 1. siječnja do 30. rujna 2018. godine, koje je Nadzorni odbor jednoglasno prihvatio. Zakonito poslovanje Platforme je prioritet i u tom cilju ću se truditi da za cijelo vrijeme mojega mandata ono bude transparentno i zakonito, jer je to prvi preduvjet za nastavak uspješne suradnje. To od nas očekuju i oni koji su nas imenovali za svoje predstavnike u Platformi, a tu mislim na županije i gradove.

Platforma u svojem okrilju ima niz gradova i županija. Planirate li širenje članstva?
Naravno, u narednom periodu obratiti ćemo se pozivom na suradnju ostalim županijama i većim gradovima koji još nisu stalni ili podržavajući članovi. U ovome trenutku, Platforma ima dvadeset i devet članica i dodatno uključivanje novih članova povećat će učinkovitost i dati dodatni legitimitet u predlaganju odluka i općenito radu Platforme.

Vaši članovi su u Makarskoj informirani o sudjelovanja Platforme u projektima “ADRION INTERREG” i “Building Resilience through an Active Citizeny in Emergencies”. O čemu se tu radi?
Projekt “ADRION INTERREG” je projekt koji se u prvom redu bavi klimatskim promjenama te nastoji unaprijediti kapacitet u transnacionalnom rješavanju ekološke ranjivosti, fragmentacije i zaštite usluga ekosustava na jadransko-jonskom području.

Projekt “Building Resilience through an Active Citizeny in Emergencies” zamišljen je kao projekt izgradnje otpornosti kroz aktivno građanstvo u hitnim slučajevima koji će biti podnesen u okviru programa rada H2020 Secure societies (SU-DRS01-2018 Topic) od strane Istituto Superiore Mario Boella (Italija) kao koordinatora projekta. Cilj projekta je olakšavanje suradnje, razmjena iskustava i ideja, zajednički projekti i aktivnosti te pružanje međusobne podrške i praktične pomoći u sprječavanju i smanjenju rizika od katastrofe i odgovoru na katastrofe.

U oba projekta Platforma bi aktivno sudjelovala kao partner ali je važno naglasiti da se ne traži financijsko sudjelovanje Platforme niti u jednom od navedenih projekata.

Osim rada na nacionalnoj razini, Platforma je dosta aktivna na regionalnoj i međudržavnoj razini? S kime sve surađujete u okolnim zemljama i na kojim projektima?
Uvodno sam spomenuo projekt SEE URBAN u kojem je Platforma bila nositelj projekta. Radi se o projektu u koji su uključene zemlje jugoistočne Europe. Trajanje projekta je 24 mjeseca a ukupna vrijednost projekta je 576.990 EUR.

Organizacija Platforme kao udruge, koja je proizašla iz neformalne koordinacije kolegica i kolega koji se profesionalno u svome radu bave područjem zaštite i spašavanja u širem smislu riječi, bila je posebno interesantna u odabiru ovoga projekta.

Udruga je osnovana u potpunosti samoinicijativno radi lakšeg organiziranja, umrežavanja i koordinacije aktivnosti u cilju utjecaja na smanjenje rizika od nastanka katastrofa, povećane mogućnosti izgradnje vlastitih kapaciteta za odgovor na katastrofe i prikladnijeg modela za apliciranje na EU, UN i ostale fondove. Ono što je vrlo interesantno istaknuti je činjenica da je ovaj model udruživanja jedinstven u svijetu i kao takav prepoznat i od strane UNDP i EU.

Ciljevi projekta su u prvome redu prezentiranje našega modela svim zemljama koje su bile uključene u ovaj projekt a isto tako i formaliziranje suradnje na lokalnoj razini u području urbanog DRR-a, formiranje mreže DRR partnera na lokalnoj urbanoj razini i jačanje znanja DRR partnera na lokalnoj razini na temu urbanih rizika. Partneri na ovome projektu su bili predstavnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova* (u ovome projektu svaka referenca na Kosovo treba biti shvaćena u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244 /1999).

Tko je imenovan počasnim članom Platforme?
Na netom završenoj sjednici Skupštine za počasnog člana Platforme proglašen je kolega Stjepan Behin koji je od samog početka sudjelovao u radu Platforme kao predstavnik Koprivničko-križevačke županije.

U Makarskoj se održali i okrugli stol na temu sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. U kakvom je danas stanju CZ-a u RH i je li ova komponenta u stanju odgovoriti na izazove u slučaju ugoza ili katastrofa?
Moje mišljenje je da je sustav u mogućnosti odgovoriti na izazove u pogledu ljudskih kapaciteta, opreme i sredstava, u prvom redu tu mislim na javne vatrogasne postrojbe kao nositelje sustava zaštite i spašavanja u smanjenju i sprječavanju ugroza i katastrofa. Svi smo svjedoci požara u 2017. godini koji su pogodili područja priobalja Republike Hrvatske. Evidentirano je nekoliko tisuća požara na području površine od oko tisuću četvornih kilometara. Međutim, prostora za napredak ima u prvom redu u području međusobne koordinacije u kriznim situacijama svih aktera sustava civilne zaštite.

Kakva je sigurnosna pozicija Hrvatske u odnosnu na susjedstvo?
Sigurno je da Hrvatska kao dio EU nije izuzeta od prirodnih katastrofa i nažalost one više nisu nešto neočekivano. To sve više postaje problem Europske komisije koja je u cilju smanjenja posljedica od katastrofa objavila ambiciozne planove za povećanje spremnosti Europe na prirodne katastrofe. Gledajući globalno, EU sve više postaje jasno da je postojeći sustav odgovora na katastrofe, temeljen na volonterstvu dosegao svoje granice. Najvažnije je pitanje odgovornosti i solidarnosti. Mislim da svi u Hrvatskoj shvaćaju ozbiljnost tog problema i potrebu da se sustavno pokuša odgovoriti izazovima koje donose prirodne katastrofe kako bi se smanjile izravne i neizravne štete.

[ Dražen Najman ]

 

PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj II. 2019.