« Povratak na sadržaj Broj 1 | Godina 2009

Oprema hrvatskog vojnika kao novi izvozni brand

Za hrvatske proizvođače trenutačno je najvažniji sljedeći plan: da kompletna odjeća, obuća i ostali proizvodi za "nošenje" na sebi imaju etiketu "made in Croatia"
( Domagoj Vlahović )

Od čarapa ili potkošulja pa sve do lovačkih aviona, baš svi novi elementi opremanja Hrvatske vojske pod posebnim su povećalom hrvatske javnosti i medija.
Za to postoje tri osnovna razloga. Kao prvo, izvori tog opremanja u hrvatskom su državnom proračunu i ljudi žele znati na što se troši njihov novac. Drugo, opremanje današnjih vojnika baš u svim detaljima zahtijeva tehnološku inovativnost, pa i spomenute čarape i zrakoplovi u sebi imaju mnoštvo pojedinosti koje su nove, moderne i zanimljive struci i laicima. Treće, vojničko zanimanje je zahtjevno i opasno i briga za one koji su odlučili braniti mir u Hrvatskoj i svijetu stalno je prisutna. Adekvatna opremljenost čini ih sigurnijima.

Zajedno smo jači

Zbog tih razloga, i sve aktivnosti hrvatske tvrtke Kroko i njezinih suradničkih tvrtki, prije svega suradnja s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske i Ministarstvom unutarnjih poslova, redovito se nađu na stranicama hrvatskih tiskovina. Kroko se već proslavio dizajnom i izradom nove odore za hrvatske vojnike u Afganistanu, te nizom drugih specijalnih vojničkih odjevnih proizvoda koje je razvijao ili jednostavno distribuirao na naše tržište zajedno s domaćim i stranim kooperantima. Posljednji pothvat je potpis ugovora za opremanje odorama crnogorske vojske, koje će kao maskirnu "šaru" također imati prepoznatljivu siluetu teritorijalnog oblika zemlje. Ipak, za hrvatske proizvođače trenutačno je najvažniji sljedeći plan: da kompletna odjeća, obuća i ostali proizvodi za "nošenje" (remeni, torbice, futrole, kape...), kojima će ubuduće biti opremljeni pripadnici Oružanih snaga RH (OSRH), na sebi imaju etiketu "made in Croatia". Za tu svrhu hrvatske tvrtke trebaju jednu riječ - udruživanje. Ideja je zapravo stara već dvije godine, a
pokrenuta je upravo iz Kroka. Denis Popović, direktor Kroka, tvrdi da se "samo zajednički može ići naprijed i boriti se za posao". Naime, u Europi koja nam dolazi, pojedinačno nitko od hrvatskih tržišnih igrača nije dovoljno velik i jak da se može uhvatiti nekog ozbiljnijeg izazova opremanja vojske, pa i OSRH-a. Kod odore za naše "afganistance", koja dobiva samo pohvale za kvalitetu, ipak nije riječ o nekoj masovnoj proizvodnji. Riječ je o stotinama, a ne tisućama odora i ostalog. Dakle, to opremanje za naše je družene proizvođače bilo svojevrsni (pokazalo se, i uspjeli) pilot-projekt, u kojemu su, osim Kroka, sudjelovali i Krateks, Hemco, Uriho, Borovo, Šešir, Croyosi Jakovlje, Odjeća, Sloga i Jelen.
Za buduće projekte i zajednički nastup već se javlja i niz drugih tvrtki. Kad čujete tako nešto, odmah se spominje riječ "klaster". Popović ne spominje takvu riječ. "Kroko je nositelj posla, a ostali su partneri-isporučitelji", dakle, može se reći da je riječ o partnerskoj skupini. Drugo što se znalo spominjati jest stimulacija razvoja i rada iz državnih sredstava, no čelnik Kroka navodi da
prema Zakonu o javnoj nabavi to nije dopušteno. Ipak, misli da bi svakako trebalo na neki način zaštititi domaću industriju. Ono što hrvatski proizvođači sada žele jest čvrst višegodišnji ugovor s MORH-om, koji bi trebalo realizirati putem nedavno raspisanog javnog natječaja.
Takav bi im dokument omogućio sigurnost i normalan rad i razvoj, a zatim i veći juriš na strana tržišta. Bez njega se ne može planirati proizvodnja niti ozbiljno nastupati prema van. Popović misli da se za hrvatske proizvođače zasad sve dobro razvija i tvrdi: "Spremni smo raditi za Hrvatsku kopnenu vojsku." Ta spremnost znači i da jamče kvalitetu, "koju maksimalno kontroliramo u suradnji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom, Strojarskim institutom, nezavisnim inspekcijskim kućama, te raznim ispitnim laboratorijima u Njemačkoj, Italiji i SAD-u".

Tisuće novih radnih mjesta

Sve je to na tragu osnovnog cilja naših tvrtki - da hrvatski vojnik bude odjeven u hrvatsko i u kvalitetno. Za odoru se zna, a ostalo? Popović kaže da se može realizirati baš sve, a trenutni je fokus na razvoju čizama te rukavica "u kojima se još tražimo, jer u Hrvatskoj ih nitko ne proizvodi već 10 godina". Jedino što će se i ubuduće morati tražiti vani jesu zaštitne naočale."Osim njih, ne bismo trebali više ništa tražiti iz uvoza", kaže proizvođač. Sve bi se to moglo realizirati za dvije do tri godine. S razvojem opreme za mornaricu i zrakoplovstvo moglo bi se također krenuti vrlo brzo. "To su samo modifikacije na temu."
"Oprema hrvatskog vojnika može postati hrvatski izvozni brand", bez krzmanja tvrdi Popović, dodajući da bi takav posao u ovom trenutku zajamčio 2000 do 3000 radnih mjesta, a višegodišnji ugovori i izvoz doveli bi to i do pet, pa i sedam tisuća.

Članak je preuzet iz časopisa
"Hrvatski vojnik"br. 222

 

PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj IX. 2019.